Promjena poslovne godine u praksi se u inozemstvu češće primjenjuje, dok hrvatski poduzetnici u velikoj mjeri nisu upoznati s ovom mogućnošću ili nisu uočili prednosti koje tom prilagodbom mogu postići. Promjenom poslovne godine poduzeća imaju potencijal ostvariti razne prednosti kao što je primjerice pozitivan utjecaj na novčani tijek, smanjenje troškova pripreme završnog obračuna, zatim lakše, brže, objektivno i točno iskazivanje rezultata poslovanja i drugo.
Kao primjer možemo navesti odabir kraja poslovne godine u vrijeme u kojem su zalihe poduzetnika uvelike smanjene te kompletna prodaja uzeta u obzir, što uvelike olakšava samu provedbu popisa imovine, prilagođavanje razdoblja poslovanja dospijeću dugoročnih obveza te prilagođavanje razdobljima ciklusa proizvodnje s ciljem jednostavnijeg i kompletnijeg uključenja svih fiksnih i varijabilnih troškova proizvodnje.
Promjena poslovne godine pozitivno će utjecati na novčani tijek poduzetnika ukoliko se dospijeće očekivane porezne obveze nastale redovnim poslovanjem uskladi sa razdobljem naplate od kupca. Isto tako, ukoliko se prilikom osnivanja Društva sredinom kalendarske godine podnese zahtjev za promjenom poslovne godine koja je nejednaka kalendarskoj, prvo plaćanje eventualne obveze poreza na dobit dospijeva krajem, a ne početkom iduće kalendarske godine.
Također krajem kalendarske godine postoji veliki pritisak na zaposlenike u računovodstvu i financijama zbog niza obaveznih aktivnosti, kao i porezne i poslovne savjetnike, poreznu upravu i revizore, što posljedično utječe i na stres poduzetnika prilikom analize poslovanja te njegove eventualne optimizacije i izvještavanja.

Provedba promjene – brza i relativno jednostavna

Na zahtjev poduzetnika, koji sadrži obrazloženje razloga promjene, Porezna uprava može odobriti promjenu poreznog razdoblja od dvanaest uzastopnih mjeseci, a koje je različito od kalendarske godine. Iz vlastitog iskustva, kako kod klijenata tako i kod nas osobno, možemo potvrditi da u pravilu Porezna uprava na ove vrste zahtjeva odgovora potvrdno i u primjerenom roku.

Poduzetnik kojem je odobrena promjena poreznog razdoblja obvezan je za razdoblje od 1. siječnja do dana koji prethodi danu novog poreznog razdoblja, sastaviti poreznu prijavu i podnijeti je u roku od četiri mjeseca od isteka razdoblja.

Promjena poreznog razdoblja znači i promjenu rokova izvještavanja prema Financijskoj agenciji za potrebe javne objave, uključujući eventualnu reviziju poslovanja Društva, kako za obveznike revizije tako i za poduzetnike koji dobrovoljno obavljaju reviziju poslovanja Društva. Pojedinačne godišnje financijske izvještaje i ostalu dokumentaciju radi javne objave poduzetnik dostavlja u roku od šest mjeseci od isteka novoutvrđene poslovne godine, a u slučaju konsolidiranih izvješća u roku od devet mjeseci od isteka novoutvrđene poslovne godine.
Jedina su iznimka godišnja financijska izvješća za statističke potrebe koje poduzetnik, radi usporedivosti za drugim poduzetnicima, priprema i predaje za kalendarsku godinu i predaje u roku od četiri mjeseca od proteka kalendarske godine.
Važno je istaknuti da Porezni obveznik novo razdoblje oporezivanja, nakon odobrenja od strane Porezne uprave, ne može mijenjati naredne tri godine. Mjesečni predujam poreza na dobit u prvom novom poreznom razdoblju (nova poslovna godina) plaća se razmjerno visini utvrđene porezne obveze za razdoblje od isteka zadnje kalendarske godine do datuma nove poslovne godine, i to do podnošenja porezne prijave za novo „odstupajuće“ porezno razdoblje.

Kako bi poduzeća dugoročno optimizirala vlastito poslovanje, preporuka je prilagoditi poslovnu godinu tijeku poslovanja, čime se omogućava stjecanje svih informacija potrebnih za oporezivanje i izvještavanje. Temeljem prethodno navedenog, poduzeće ima mogućnost strukturiranja datuma bilance na način kojim će godišnji izvještaji pružiti pouzdanu i stvarnu sliku poslovanja, kako imovine tako i kapitala te obveza.