Može li Cro kartica ostvariti svoj potencijal u razdoblju oporavka od korona-krize?

Vlada Republike Hrvatske je u suradnji s Ministarstvom turizma krajem 2019. godine uvela Hrvatsku turističku karticu, poznatu i pod nazivom Cro kartica, čija je svrha poticanje potrošnje u turizmu i ugostiteljstvu. Riječ je o projektu koji između ostalog poslodavcima omogućuje dodatno neoporezivo nagrađivanje zaposlenika u iznosu do 2.500,00 kuna godišnje, što je dobar poticaj poduzećima za povećanje zadovoljstva zaposlenika uz minimiziranje poreznih opterećenja. S druge strane, zaposlenici osim novčanog primitka od poslodavca mogu ostvariti i pogodnosti pri kupovini usluga kod ugovorenih partnera Hrvatske turističke kartice. Od same će kartice u konačnici profitirati i domaći ponuđači turističkih te ugostiteljskih usluga, obzirom da je sredstva koja se nalaze na kartici moguće koristiti samo u spomenute svrhe. No iako je riječ o konceptu kroz koji sve uključene strane ostvaruju koristi, primjena kartice u praksi još nije zaživjela.

 

 

Korisnici Cro kartice

Svaka punoljetna fizička osoba može zatražiti izdavanje Cro kartice u banci koja je uključena u program, bez obzira ima li osoba u toj banci otvoren tekući račun. U ovom trenutku to je moguće učiniti u Hrvatskoj poštanskoj banci i Podravskoj banci u kojima nakanada za izdavanje Visa, odnosno Maestro Cro kartice iznosi 50,00 kuna. U budućnosti bi kartica trebala biti dostupna u još pet banaka koje su se prijavile na javni poziv Ministarstva turizma.

Osim uplate sredstava od strane poslodavca, korisnik može i sam uplatiti novac na karticu, ili mu ga može uplatiti druga fizička osoba. Samostalnom uplatom sredstava na Cro karticu te plaćanjem istom, umjesto standardnom debitnom karticom tekućeg računa, korisnik ostvaruje mogućnost popusta na određenim lokacijama koje su izlistane na službenoj web stranici.

Ovom je karticom moguće plaćati tokom cijele godine na svim mjestima u Hrvatskoj koja prihvaćaju kartično plaćanje na POS aparatima (ne online), a bave se djelatnostima smještaja, pripreme i usluživanja hrane i pića, najma plovila, putničkih agencija i turoperatora.

Važno je ponoviti da karticom nije moguće kupovati proizvode i usluge koje ne spadaju u domenu navedenih djelatnosti, te isto tako novac s kartice nije moguće podizati na bankomatima.

 

Prednosti Cro kartice za poslodavce

Izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (NN 80/2019) proširene su mogućnosti poslodavaca za neoporezivo nagrađivanje djelatnika. Između ostalog, poslodavci djelatnicima mogu isplatiti 2.500,00 kn neoporezivo godišnje na račun Hrvatske turističke kartice. Poslodavac samostalno određuje dinamiku i iznose isplate. Isplata se iskazuje u obrascu JOPPD koji se podnosi na dan isplate ili najkasnije sljedeći radni dan nakon isplate i to pod šifrom 69 – Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam.

Poslodavac na račun turističke kartice može djelatniku uplatiti i više od propisane neoporezive svote, no taj iznos podliježe oporezivanju prema Zakonu o porezu na dohodak. Pravilnikom o porezu na dohodak (NN 80/2019) je također propisan iznos neoporezivih isplata prigodnih nagrada (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) do 3.000,00 kn godišnje. Važno je znati da se ove dvije neoporezive isplate međusobno ne isključuju.

Mogućnost primanja naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih i turističkih usluga namijenjenih odmoru imaju osobe zaposlene u Republici Hrvatsko i to:

  • Radnici zaposleni kod poslodavca temeljem ugovora o radu
  • Obrtnici
  • Vlasnici djelatnosti slobodnih zanimanja te
  • Poljoprivrednici

Navedeno konkretno znači kako poslodavac kao isplatitelj ima mogućnost radniku kao korisniku isplatiti naknadu za podmirivanje troškova, a obrtnik i svaka samozaposlena osoba ima mogućnost samom sebi isplatiti navedenu naknadu s obzirom da se smatraju i isplatiteljem i korisnikom.

 

Budućnost Cro kartice

Mnogi navodi o Hrvatskoj turističkoj kartici kao neuspješnom projektu, odnosno projektu koji je samo jedan u nizu loših državnih projekata i sam sebi svrha, potiču na razmišljanje je li Cro kartica zaista promašaj, ili je njena mala rasprostranjenost i primjena posljedica drugih događaja na koje nije bilo moguće utjecati?

Kao glavni razlog zbog kojeg Hrvatska turistička kartica nije imala priliku ostvariti puni potencijal, u najvećem se dijelu može pripisati pandemiji koronavirusa koja je prouzročila krizu u svim područjima ekonomije s posebnim naglaskom na sektor turizma. Mnoga su poduzeća zbog novonastale situacije bila prisiljena na smanjenje troškova što je direktno utjecalo i na nagrađivanje zaposlenika, a time i eventualno korištenje Cro kartice u te svrhe.

Stoga se obzirom na navedene okolnosti može reći da je prerano donositi zaključke o uspješnosti ovog projekta koji bi u budućnosti i normaliziranim tržišnim uvjetima, uz potporu banaka te poslovnih subjekata u turizmu i ugostiteljstvu, mogao imati višestruku primjenu te potencijal za stvaranje koristi svim njegovim sudionicima.

Newsletter footer