Uvođenje eura kao zamjene za sadašnju nacionalnu valutu u Hrvatskoj bi se prema dosadašnjem planu trebalo dogoditi 1. siječnja 2023. godine. Prije nego euro i službeno postane valuta, biti će nužno provesti opsežne pripreme za ispunjenje kriterija poput razine javnog duga, deficita, inflacije, tečaja i kamatnih stopa. Iako su mišljenja o uvođenju zajedničke valute podijeljena, činjenica je da se ta odluka zasniva na detaljnim analizama pozitivnih i negativnih utjecaja koji iz nje proizlaze. Prema tome, procijenjeno je da postoji ekonomska opravdanost za uvođenje eura, a glavna prednost svakako je uklanjanje valutnog rizika, dok se kao glavna mana ističe nemogućnost provođenja samostalne monetarne politike.

Neki pozitivni aspekti uvođenja eura

Uvođenjem eura valutni će rizik u velikom dijelu nestati jer će sav dug koji je trenutačno vezan uz euro postati dug u domaćoj valuti. Gotovo svi značajniji subjekti u javnom i privatnom sektoru te stanovništvo, izloženi su valutnom riziku vezanim uz euro, zbog čega deprecijacija tečaja domaće valute kod njih dovodi do relativno snažnijeg povećanja duga i tereta njegove otplate. U slučaju velike devizne zaduženosti gospodarstva izrazitija deprecijacija domaće valute djeluje negativno na gospodarski rast, što će nakon uvođenja eura biti eliminirano. Također bi se trebalo dogoditi i poboljšanje uvjeta financiranja koje bi se ogledalo u smanjenju kamatnih stopa, a to će u konačnici pozitivno utjecati na konkurentnost hrvatskih poduzeća. Pozitivan utjecaj na konkurentnost donijet će i jačanje međunarodne razmjene i ulaganja kroz smanjenje transakcijskih troškova, čime će se povećati i broj izvoznih poduzeća te dolazak inozemnih investitora u Hrvatsku.

Dvojbe u svezi s uvođenjem eura

Iako se gubitak mogućnosti provođenja samostalne monetarne politike navodi kao glavni negativni aspekt uvođenja eura kao valute, on je za Hrvatsku ipak relativno mali, obzirom da Hrvatska već dulje vrijeme vodi monetarnu politiku koja se zasniva na vezanosti tečaja kune naspram eura. Takva politika je nužna jer pomaže očuvanju stabilnosti cijena i financijske stabilnosti zbog visoke razine duga vezanog uz euro. U slučaju snažne deprecijacije kune, porast cjenovne konkurentnosti zasjenio bi porast tereta otplate duga, stoga je prostor Hrvatske za korištenje aktivne monetarne politike vrlo ograničen.

Drugi rizik, od kojeg ponajviše strahuju potrošači je porast cijena zbog konverzije. Poduzeća često određuju cijene formirajući ih primjerice kao tzv. psihološke cijene, na način da završavaju znamenkom 9, zbog čega se može očekivati da će u slučaju konverzije odabrati višu razinu cijene. Prema iskustvima drugih EU članica koje su uvele euro, rast cijena zabilježen je pretežito kod usluga, dok su kod proizvoda bili zahvaćeni oni proizvodi s nižom cijenom te učestalijom potražnjom.

Kao rizike također treba istaknuti i prekomjerne priljeve kapitala koji mogu dovesti do znatnih makroekonomskih neravnoteža, zatim jednokratnih troškova konverzije koji se među ostalim odnose na prilagodbe računovodstvenih sustava, sustava za izvještavanje, informatičkih, pravnih prilagodbi, edukacija i drugih aktivnosti koje će poduzeća morati provesti.

Utjecaj eura na turizam, izvoz i inozemna ulaganja

Predviđa se da bi uvođenje eura trebalo imati pozitivan utjecaj na turizam u Hrvatskoj, posebice ako se uzme u obzir činjenica da se većina hrvatskih turističkih konkurenata, ali i većina posjetitelja, već nalazi u eurozoni. To znači da će hrvatski turizam postati konkurentniji prvenstveno zbog eliminiranja troškova konverzije, povećanja transparentnosti i lakše usporedivosti cijena, što inozemnim turistima olakšava planiranje i konzumaciju usluga. Negativni učinci uvođenja eura u ovom slučaju vežu se uz rizik povećanja cijena, s čime su se susrele i druge turističke zemlje prilikom uvođenja eura. To može utjecati na posjećenost, posebice ako je strategija destinacije cjenovna konkurentnost, no očekuje se da intenzitet promjena ne bi trebao biti toliko snažan da bi ugrozio rast hrvatskog turizma, te da bi drugi faktori poput poboljšanja imidža i ponude destinacije trebali ublažiti eventualne negativne efekte.

Iako je osjetno jačanje izvoza u Hrvatskoj počelo još 2013. godine nakon samog pristupanja Europskoj uniji, ulazak u Eurosustav može doprinijeti povećanju broja izvoznih poduzeća te proširenjem asortimana njihovih izvoznih proizvoda, gdje snažan utjecaj imaju necjenovni činitelji kao što su produktivnost poduzeća i kvaliteta izvoznih proizvoda i usluga.

Uvođenje eura također će imati povoljan utjecaj na ocjenu rizika države. Analize procjene učinka uvođenja eura na percepciju rizika države pokazale su da je razina premije osiguranja od kreditnog rizika za članice europodručja niža 10 do 35 posto u odnosu na premije za usporedive države članice koje još nisu pristupile europodručju. Zajednička valuta bi tako mogla pogodovati privlačenju inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku smanjenjem tečajnih neizvjesnosti i ostalih neformalnih prepreka ulaganjima. No u konačnici, izravna ulaganja ovise o mnogim drugim faktorima u gospodarstvu, poput državnih nameta, troškova, kvalitete i raspoloživosti resursa, ali i globalnoj ekonomskoj situaciji.